Otkrivamo, sve o policijskim kamerama, njihovim lokacijama i prekršajima koje bilježe
Jedno od mogućih rješenja tog problema fiksne su prometne kamere za kontrolu brzine. Na području Hrvatske danas ima 19 takvih uređaja, a ormara, odnosno kućišta u koje se stavljaju 39. Veći broj kućišta omogućuje prebacivanje kamera s lokacije na lokaciju, što djeluje preventivno na vozače koji ne znaju je li kućište prazno ili se u njemu nalazi kamera.
Prvi fiksni uređaji za nadzor brzine kretanja vozila, kažu nam u policiji, bili su postavljeni 1998. na području PU zagrebačke, ali više nisu u funkciji. Od uređaja novije generacije prvi su ugrađeni 2010. na području PU splitsko-dalmatinske, i to četiri uređaja i devet kućišta. Ovog ljeta s radom je počelo još 15 kamera s 30 kućišta na području PU zagrebačke, primorsko-goranske i osječko-baranjske.
Kamere su postavljene na lokacijama na kojima je registriran veći broj prometnih nesreća sa smrtnim ili težim posljedicama. Riječ je o sofisticiranim radarskim uređajima Gatso RS-GS11, koje je policija nabavila preko tvrtke Meditronik, a mogu mjeriti brzine od 20 do 250 km/h, imaju dovoljno memorije za 5000 prekršaja, rade na temperaturi od -25 do +60 Celzijevih stupnjeva, imaju ugrađenu rasvjetu s IC filtrom, mogu nadzirati promet u oba smjera istovremeno na četiri trake, a nalaze se u ormarima koji su neprobojni za metke. Cijena uređaja koji su postavljeni ove godine iznosi oko 250.000 kuna, a ormari su stajali oko 31.000 kuna. Policija tu neće stati.
- Trenutno je u tijeku sličan natječaj za postavljanje određenog broja dodatnih fiksnih uređaja s dvostruko više ormara na području PU karlovačke i PU varaždinske, a njihovo stavljanje u funkciju očekujemo početkom 2016. godine - rekli su nam u Službi za odnose s javnošću MUP-a.
Hrvatska policija, osim ovih kamera, koristi i druge uređaje za nadzor brzine kretanja vozila kao što su laserski uređaji, radari na tronošcu i presretači. Kamere su nabavljene ponajprije za nadzor brzine kretanja vozila, ali se po potrebi mogu koristiti i za istovremeno sankcioniranje i nekih drugih prometnih prekršaja kao što su vožnja bez pojasa i nedopušteno korištenje mobitela. Tolerancija za prekoračenje je 10 km/h za brzine do 100 km/h te 10 posto izmjerene brzine za brzine preko 100 km/h, a vlasniku vozila nakon 15-ak dana na kućnu adresu prema snimljenoj registraciji stiže obavijest o prekršaju u kojoj se traži ime osobe koja je vozila automobil. Vlasnik mora odgovoriti u roku od osam dana, nakon čega se izdaje obvezni prekršajni nalog ili optužni prijedlog prekršajnom sudu.
- Ako vlasnik ne odgovori u roku od osam dana, presumpcija je da je on vozio - objašnjava odvjetnik Milko Križanović. Počinitelj prekršaja ima pravo prigovora nadležnom prekršajnom sudu u roku od osam dana od primitka obveznog ili prekršajnog naloga, u suprotnom, prekršajni nalog postaje pravomoćan i izvršan, a izrečena kazna izvršit će se prisilno, u skladu s odredbama Prekršajnog zakona.
Prosječno trajanje prekršajnih postupaka je oko godinu dana u jednostavnijim predmetima i tri godine u složenijima, dodaje. Postoji i mogućnost zastare ako od počinjenja prekršaja do pokretanja postupka prođe više od četiri godine, ali to se rijetko događa jer sudovi paze da predmet ne padne u zastaru.
Jesu li kamere opravdale svoju svrhu?
U policiji kažu da je analiza uređaja koji su prije pet godina postavljeni na području PU splitsko-dalmatinske pokazala da se stanje sigurnosti bitno poboljšalo na dionicama na kojima su postavljeni takvi uređaji. U prvoj godini korištenja broj prometnih nesreća po svim kriterijima smanjio se za više od 30 posto, a u drugoj za još 20 posto. Bitno je smanjen i broj prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, za više od 40 posto. Postavljanje kamera utjecalo je i na ujednačavanje srednjih brzina kretanja vozila, što automatski rezultira i harmonizacijom prometnog toka u okvirima dopuštenih brzina. Što se tiče kamera postavljenih ove godine, može se reći da su se dosta “naradile”. Na području PU zagrebačke kamere su već u prvih tjedan dana snimile 1352 prebrza vozača, na riječkom području u prvih 20-ak dana snimljeno je 939 prebrzih vozača, dok ih je na području PU osječko-baranjske uhvaćeno 1116.
Da su kamere dobro rješenje, smatra i prof. dr. sc. Davor Brčić, predstojnik Zavoda za gradski promet na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, koji kaže kako postavljanje takvog tipa kamera, prema njegovim saznanjima, u hrvatskim, ali i gradovima EU, daje vrlo dobre rezultate u smanjenju broja cestovnih prometnih nesreća s najtežim posljedicama.
- Postoje i drugi načini kontrole prekoračenja brzine cestovnih motornih vozila , ali iziskuju veći financijski i ljudski potencijal, pa su postavljene kamere ekonomično i efikasno rješenje u provođenju kontrole - kaže Brčić, dodajući da razvijenije zemlje EU puno više koriste ovaj učinkoviti način kontrole.
Tajnik udruge “Sigurnost u prometu”, dipl. ing. prometa Georg Davor Lisicin, kaže da su kamere učinkovite za kontrolu brzine te da na smanjenje broja prebrzih vozača u znatnoj mjeri utječe odabir lokacija. Lisicin dodaje da u EU, u zemljama kao što su Velika Britanija, Njemačka i Švicarska, postoji i praksa postavljanja maketa policijskih vozila i policajaca na mjestima gdje se želi prevenirati nepropisno ponašanje vozača, uključujući i prekoračenje najveće dopuštene brzine.
- Po mojem mišljenju, još je efikasniji alat provođenje dobro osmišljenih preventivnih aktivnosti i kampanja koje trebaju potaknuti vozače na poštivanje ograničenja brzine, ali i biti usmjerene i na druge vidove nepropisnog ponašanja i kršenja propisa vozača motornih vozila te drugih rizičnih skupina sudionika u prometu - kaže Lisicin.
Smatra da se dobro osmišljenom kombinacijom preventivnih aktivnosti i represivnih mjera može znatno smanjiti opseg i posljedice stradanja u prometu te poboljšati sigurnost cestovnog prometa. Takav pristup, kaže, imaju države EU u kojima su ostvareni i najbolji sigurnosni pokazatelji, kao što su Švedska i Velika Britanija.
Sudeći po policijskim podacima, kamere postavljene na hrvatskim cestama polučile su rezultate. Stoga samo možemo poželjeti da se kamere uskoro pojave i u drugim dijelovima Hrvatske.
izvor: oryx-grupa